Zagledali smo malo dublje u pozadinu Trumpovog protekcionizma i pokušali „trgovački rat“ protumačiti u širem kontekstu oblikovanja novih odnosa između SAD-a i Kine. Oni se transformiraju iz odnosa velike razvojne asimetrije u novi odnos dvije ravnopravne i vodeće svjetske sile. U takvom odnosu ne može biti popusta. Pravila igre moraju biti striktno jednaka za sve
Scheidelova knjiga The Great Leveler dovodi do naizgled zabrinjavajućeg zaključka – velika ujednačavanja raspodjela dohotka i bogatstva kroz povijest su se događala samo uz veliko nasilje. Stoga, pazi što poželiš kada su nejednakosti u pitanju. Iako Scheidelov zaključak upućuje na prihvaćanje stanja nejednakosti raspodjela kakvo jest, nova se perspektiva gledanja na nejednakost može otvoriti ako ju počnemo promatrati kao kolesterol koji ima svoj dobar i loš sastojak
U četvrtom tekstu u seriji «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o jednoj staroj Polanyievoj i jednoj novoj Deneenovoj knjizi objašnjava zašto je percepcija o ekonomskim uzrocima političkih promjena u najboljem slučaju nepotpuna
Vladine mjere poticanja ulaganja u istraživanja i razvoj (R&D) adresiraju možda najvažniju slabost hrvatskog gospodarstva i društva – slabu inovativnost. Međutim, svaka takva intervencija otvara pitanje efikasnosti. Deskar-Škrbić uz pomoć DEA analize pokazuje izrazitu neefikasnost ulaganja u R&D u Hrvatskoj.
Tehnološke promjene otežavaju usporedbe životnog standarda u dugom roku. Nordhaus je pokazao da pogreške mjerenja mogu biti neočekivane, čak dramatične, u uvjetima brzih tehnoloških promjena. O tome treba voditi računa kad se raspravlja o dugoročnom usporavanju rasta produktivnosti na Zapadu.
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.
Nakon što je u prvom nastavku postavio problem dugoročnog usporavanja rasta produktivnosti i rasta nejednakosti, Vuk Vuković u nastavku postavlja tezu da je Treća industrijska revolucija tek počela. Analogno Prvoj i Drugoj industrijskoj revoluciji, svijet tek ulazi u razdoblje ubrzanja rasta produktivnosti na temelju novih tehnologija.
Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.