Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske […]
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.
Velikih 57 milijardi dolara za Argentinu najnoviji je pokušaj sređivanja stanja u državi koja se trajno odupire fiskalnoj disciplini. Šonje ne vidi kako bi se to moglo promijeniti, zašto bi ovaj put bilo drugačije?
Kako priča o povratku jednog emigranta otkriva dihotomiju današnje Hrvatske – njenu neponovljivu sposobnost da privlači i odbija, njen kapacitet za dobre i loše i poteze i za političku vožnju po sredini koju je aktualni premijer doveo do savršenstva i spoznaje da su i kompromisi u nedostatku hrabrosti bolji od vožnje u krivom smjeru
Lab pokreće rubriku kriptoekonomika. O tome kako na novim tehnološkim konceptima nastaju novi projekti, kako se infrastruktura razdvaja od kriptovaluta i kako se mogu očekivati prevare, afere i otpori razvoju. O obveznici Svjetske banke koja se izdaje na blockchainu i o tome kako će tehnologija kao i kroz povijest mijenjati svijet.
U nastavku rasprave o Runcimanovim knjigama o kraju demokracije, Polšek raspreda o tezi da demokracije opstaju jer su stare, ljudi su ostarjeli. Sudbinska, apokaliptična pitanja u takvim se uvjetima pretvaraju u tehnička, inženjerska, a plemena, razdori i kanibalizam sele u virtualni svijet društvenih mreža. No demokracija prestaje kad se inženjerska pitanja uzmu zdravo za gotovo i pretvore u ideološki cirkus
Jedan je član Izvršnog odbora Europske središnje banke na skupu u Berlinu pred nekoliko dana iznio veoma interesantne prognoze na temelju rezultata jednog modela monetarne politike. Pogledajte što se očekuje u pogledu kretanja kamatnih stopa u euro području do sredine 2020.
Daniel Hinšt je analizirao prošlotjedni Junckerov govor o stanju EU i u njemu pronašao mnogo razloga za optimizam. Umjesto teorija raspada i sukoba povezanih s Brexitom i Trumpovom politikom, Hinšt u govoru prepoznaje osnovu za novu (geo)političku ravnotežu i aktivnu ulogu Europe u njoj
Šonje objašnjava ideju i primjenu oportunitetnog troška na primjerima brodogradnje i jednog EU natječaja. Ideja multiplikativnih efekata često služi maskiranju oportunitetnog troška jer glorificira status quo, dok računanje oportunitetnog troška upućuje na ekonomsku dinamiku i vrednovanje propuštenog
Kako tumačiti suficit u proračunu opće države u doba gospodarskog rasta i koliko se tandem Plenković-Marić razlikuje od tandema Sanader-Šuker? Krajnji ishod ne zavisi ni o jednom pojedincu, nego o stavu glasača, o tome što će željeti većina