Povodom izlaska drugog izdanja moje knjige Mirovine za 21. stoljeće, koju možete besplatno preuzeti na ovoj poveznici, najprije treba prikazati izračune realnih […]
Desetljećima se stvarala mitska rola državnih obveznica kao stabilnog financijskog instrumenta koji investitorima jamči solidan prinos uz podnošljivu dozu rizika; sve do recentne epizode koja je stvari preko noći okrenula naglavce potpuno obezvrijedivši uvriježene teze
U sedam dosadašnjih nastavaka serijala Mirovine za 21. stoljeće čije poveznice možete pronaći u dnu ovoga teksta bavili smo se demografskim promjenama […]
Drugi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o rastu produktivnosti rada kao mogućem rješenju problema adekvatnosti mirovina u dugom roku u uvjetima kada stanovništvo stari. Razmatraju se i drugi važni faktori: aktivnost i zaposlenost na tržištu rada, migracije s naglaskom na useljavanje, mjere aktivne populacijske politike, nejednakost i siromaštvo u trećoj dobi. Individualna mirovinska štednja je najbolje rješenje kada je zbog spomenutih čimbenika neizvjesno može li prvi stup međugeneracijske solidarnosti osigurati adekvatne mirovine u dugom roku
Prvi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o demografskim promjenama i njihovom utjecaju na izdašnost mirovina. Pogledajte demografske projekcije za Hrvatsku, počitajte o tome kako bi se mogli mijenjati omjeri starijih od 64 i radnosposobnog stanovništva, i koje alternative povećanju mirovinskog doprinosa postoje. Jednom mjesečno u sljedećih deset mjeseci u okviru ove serije proći ćemo bitne makro i mikro aspekte funkcioniranja mirovinskog sustava, a knjiga koja će biti objavljena kada serija završi omogućit će čitateljima lakše snalaženje u ovoj zahtjevnoj temi koja se, prije ili kasnije, tiče svakoga od nas
Labov specijal istražuje kako i zašto najavljene promjene u mirovinskom sustavu negiraju jedan jednostavan postulat: što je privatna mirovinska štednja veća, to su očekivanja od prvog stupa (vlade odnosno poreznih obveznika) i s time povezani politički konflikti manji.
Koje se ekonomske ideje mogu označiti liberalnima, a koje kejnezijanskima i ima li takva klasifikacija uopće smisla? Odgovor na to pitanje traži se kroz raspravu o otvorenim dilemama u pogledu monetarne i fiskalne politike te mirovinskog sustava