Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
U očekivanju podataka o stanovništvu i migracijama za 2025. godinu, koje će DZS objaviti narednih dana, treba se podsjetiti podataka 2021.-2024. kojima raspolažemo na razini gradova i općina. Uzet ćemo PGŽ za primjer. Jedna od demografski najstarijih hrvatskih županija prolazi kroz revival stanovništva nakon dugog razdoblja pada. Neto prirodni priraštaj je i dalje negativan (Viškovo je jedina JLS s pozitivnim prirodnim priraštajem u PGŽ), no neto migracije više nego kompenziraju prirodni pad.
Prijeđite mišem preko interaktivne mape na donjoj slici. Za svaku JLS pojavit će se prozor s podacima o stanovništvu 2021. i 2024. i dekompozicijom promjene na prirodni priraštaj i neto migracije. Komentar promjena je ispod slike.
Primorsko-goranska županija — demografija po JLS, 2021.–2024.
pad > 400
pad 150–400
pad 50–150
≈ bez promjene (±50)
rast 50–150
rast 150–400
rast > 400
Uočite da Rijeka gubi jako puno stanovnika, prvenstveno kroz prirodni pad. Ima pozitivnu neto (i)migraciju, no ona je manja od učinka prirode. No zbog toga JLS na otoku Krku imaju veliki neto priljev. Razlozi su možda porezne prirode, no sigurno nije samo to. Doseljavaju se ljudi iz drugih županija i iz inozemstva.
Taj proces koji kombinira emisijski učinak Rijeke i doseljavanje s raznih strana dobacuje i do drugih okolnih JLS. Čak i jedna od siromašnijih, Općina Vinodolska, bilježi više neto doseljenih no što gubi stanovništva prirodnim putem. Ovaj proces još ne dobacuje jedino do Gorskog Kotara gdje je neto efekt negativan i nastavlja se pad stanovništva.
U svakom slučaju, trendovi se mijenjaju, ali je pitanje jesu li dugoročno održivi i može li se usporiti stopa negativnog prirodnog negativnog priraštaja. Podaci za 2025. dat će određeni uvid, no na njih ćemo morati pričekati još neko vrijeme.
