Šonje piše o tome kako funkcionira svjetski financijski sustav – kako odnos sve restriktivnije monetarne i ekspanzivne fiskalne politike u SAD-u preko američkih prinosa utječe na slabija gospodarstva poput Argentine i Turske. Nakon dugo godina ponovo promatramo valutne krize u nekima od vodećih ekonomija svijeta. Mehanizmi su isti kao pred 30, 40 godina
Prošli je tjedan objavljeno da su cijene u svibnju ove godine bile 1,9% veće nego u svibnju prošle godine. Ista stopa inflacije […]
Za razliku od prilično beskrvnog sastanka i još manje sadržajnog papira koji su potpisali Trump i Kim (čiji značaj ne prelazi činjenicu […]
U četvrtom tekstu u seriji «Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet?» Velimir Šonje kroz raspravu o jednoj staroj Polanyievoj i jednoj novoj Deneenovoj knjizi objašnjava zašto je percepcija o ekonomskim uzrocima političkih promjena u najboljem slučaju nepotpuna
Opet se potvrdilo da je privatni sektor i sektor manjih poduzeća dinamičniji, profitabilniji i više zapošljava. Velika, a naročito velika državna poduzeća, vuku korporativni sektor prema dolje kao uteg, i to već godinama. Teško je reći do kada će se ova situacija, koja se ponavlja iz godine u godinu, morati ponavljati prije nego što vlada shvati da svojom politikom u sektoru poduzeća oštećuje gospodarski i društveni razvoj zemlje
Bijeg Zdravka Mamića u Hercegovinu predstavlja najvažniji lokalni događaj protekloga tjedna. Na prvi pogled ne vidi se ekonomska važnost toga događaja i […]
Nakon što je kriza u Agrokoru u toku prošle godine poremetila očekivanja na strani potražnje za kreditima i utjecala na procjene rizika […]
Italija je najveći politički laboratorij na svijetu. Nama još uvijek najvažniji (ne zadugo) vanjskotrgovački partner. Dvije vodeće hrvatske banke su u vlasništvu […]
Novi podaci o gospodarskoj aktivnosti daju pomalo konfuznu sliku o kratkoročnim trendovima: industrijska proizvodnja naizgled ozbiljno pada, dok BDP naizgled ozbiljno raste. […]
Šonje ovim tekstom najavljuje seriju rasprava i prikaza knjiga u kojima će se otvarati “velike teme” o funkcioniranju takozvanog globaliziranog svijeta. Danas se multipliciraju teorije i predviđanja, od onih panglosijanskih koje počivaju na ideji da živimo u najboljem od svih mogućih svjetova, do onih katastrofičnih koji najavljuju kataklizmu ako se brzo nešto ne poduzme
