Histerija zbog 7%-tnog pada vodećih burzovnih indeksa i istovremenog pada cijena obveznica nije opravdana. Zadržavanje pozitivne razlike između dugoročnih i kratkoročnih prinosa na američke državne obveznice može se tumačiti kao indikator da je za sada sve u redu, bez obzira gdje završi ova korekcija cijena dionica. Realne kamatne stope upućuju na isti zaključak.
Kako se dugoročno kreće robni izvoz u realnom iskazu i koja je u tome uloga tržišta EU? EU je ključna za hrvatski izvoz, što se najbolje vidi u ovogodišnjim kretanjima: robni izvoz u EU u kunama u prvih sedam mjeseci povećan gotovo 10%
Što piše u netom objavljenim prognozama MMF-a, koliki su izgledi za recesiju, a koliki za usporavanje, gdje su rizici, i mogu li cijene energenata imati važnu ulogu u stvaranju preduvjeta za novu recesiju
Main events in September
Will the next step in the tax reform bring an additional boost to the economy?
Fiscal surplus in the first half of 2018: is it enough for success if the economy is growing at 2.9%
Pension reform prompted trade unions to abandon social dialogue
Credit rating agency Standard and Poor’s assigned a positive outlook to Croatia but the rating remains below investment grade, BB-
Shipyard Uljanik’s restructuring plan rejected by the European Commission: what is to be expected?
Potkraj prošloga tjedna u javnost je pušten probni balon koji najavljuje dodatne namete na alkohol, cigarete i premije obveznog osiguranja od automobilske […]
Plenković i Marić su samo blago zaoblili vrh jedne ranije samoubilački rastuće linije poreznih i sličnih opterećenja, tako da 6 i nešto milijardi kuna ukupnih rasterećenja, koliko se spominje u službenim procjenama, ne znači da plaćamo za toliko manje nego prije, nego znači da bi nam za toliko više uzeli da su ostali oni porezni parametri koji su vrijedili na kraju 2016. A to je jedna posve druga priča.
Na današnji dan pred 25 godina tadašnji premijer Nikica Valentić objavio je anti-inflacijski program koji se još uvijek tumači kao jedan od najvažnijih i najkontroverznijih događaja u modernoj gospodarskoj povijesti Hrvatske. Da bi se shvatilo što je potom uslijedilo, treba razumjeti sve bitno što je toj objavi prethodilo. Esej koji se čita 20 minuta iz pera sudionika događaja, Velimira Šonje, tadašnjeg savjetnika Vlade Republike Hrvatske
Nevjerojatno je da do pred nekoliko godina tereti koje državni sektor nameće privatnom uopće nisu bili tema javnih rasprava u Hrvatskoj. Političari su mogli u miru raditi planove i davati obećanja. Mogli su biti sigurni da, osim par ekonomista koje nitko ne čuje, nitko neće postaviti heretičko pitanje o tome tko će sve to platiti i kakve će biti posljedice. Sada se situacija okreće.
Usporedbom Italije i Argentine može se doći do definicije južnjačkog ekonomskog populizma koji osim fiskalne neodgovornosti počiva i na korištenju novca odnosno centralne banke u dnevno-političke svrhe. Italija još nije prešla taj rubikon, no hoće li?
Velikih 57 milijardi dolara za Argentinu najnoviji je pokušaj sređivanja stanja u državi koja se trajno odupire fiskalnoj disciplini. Šonje ne vidi kako bi se to moglo promijeniti, zašto bi ovaj put bilo drugačije?
