Deskar-Škrbić je napisao tekst prije objave odluka ECB-a 14.6. pa je zanimljivo usporediti njegovo objašnjenje cjelokupnog konteksta i predviđanje da će sve završiti u skladu sa starom poslovicom tresla se brda, rodio se miš. ECB je na kraju donio odluke u skladu s očekivanjima tržišta, pogledajte kakve odluke
Novac, njegova povijest, nastanak, širenje i načini kako središnje banke danas njime upravljaju, izvor je mnogih iluzija i nesporazuma. U novom nastavku serije Povratak osnovama Bićanić i Deskar Škrbić na briljantno jednostavan način objašnjavaju moderan novac. Obavezna literatura za svakoga tko o novcu želi znati više od toga koliko ima novčanica u novčaniku
Uvoz ne samo da nije problem, nego je relativno manji nego u drugim zemljama srednje i istočne Europe. Uvoz puno više potiču investicije i izvoz nego osobna potrošnja.
Što su i kako se oblikuju fiskalna pravila, kako su se mijenjala u Hrvatskoj i je li taj koncept u krizi s obzirom na upitnu političku odgovornost u slučaju njihova nepoštivanja, piše Milan Deskar Škrbić
Rumunjska je neprijeporno po mnogim ekonomskim parametrima sustigla Hrvatsku. Koji su pozitivni i postoje li negativni ekonomski aspekti iza priče o rumunjskom ekonomskom čudu, istražio je Milan Deskar Škrbić
Funkcija fiskalne reakcije otkriva zlatni standard fiskalne politike – njen optimum. Usporedbom stvarnog deficita proračuna i deficita iz funkcije fiskalne reakcije može se točno vidjeti narav fiskalne politike. Deskar Škrbić pokazuje da je ona u novijoj prošlosti u Hrvatskoj uglavnom bila na krivoj nozi i nije služila stabilizaciji nego produbljivanju poslovnih ciklusa
U drugom tekstu o ulozi države u gospodarstvu, osmom u seriji Povratak osnovama, Bićanić i Deskar Škrbić raspravljaju o uvijek aktualnoj temi veličine i obuhvata državnog sektora
U razdoblju kada o fiskusu zbog boljeg punjenja proračuna dolaze samo dobre vijesti, postavlja se pitanje koliki je fiskalni prostor; koliko zemlja ima manevarskog prostora za vođenje pametne fiskalne politike u cilju ublažavanja recesije ako zbog nekog razloga udari nova kriza?
U sedmom nastavku Povratka osnovama Bićanić i Deskar Škrbić detaljno objašnjavaju ulogu države; kako ju ekonomisti shvaćaju i ugrađuju u makroekonomske modele. Tema je toliko složena da su joj odlučili posvetiti ovaj i sljedeći nastavak serije
Utječu li tekući međunarodni tokovi poput salda izvoza i uvoza na prilagođavanje financijskih i kapitalnih tokova, ili međunarodni tokovi kapitala imaju snagu uzročnog faktora koji pokreće prilagođavanja tekućih tokova? Da biste razumjeli ovu staru ekonomsku dilemu treba poznavati cjelinu ekonomskih odnosa između zemlje i inozemstva što se bilježe u platnoj bilanci i druge stvari, poput Feldstein Horiokine zagonetke, o čemu u novom nastavku serije B2B pišu Bićanić i Deskar Škrbić
