Ekonomisti ne koriste matematiku jer su pametni, nego baš zato što nisu dovoljno pametni, jedna je od upečatljivijih rečenica iz Rodrikove knjige Economics Rules, o kojoj raspravlja Milan Deskar-Škrbić
Kada fiskalna “štednja” ima, a kada nema smisla: Deskar Škrbić raspravlja o ekspanzivnim fiskalnim kontrakcijama povodom nove knjige prerano preminulog Alberta Alesine, jednog od najvećih ekonomista svoje generacije koji je utvrdio negativni ekonomski učinci fiskalnih konsolidacija temeljenih na smanjenju rashoda u prosjeku statistički signifikantno manji (i to značajno) od negativnih ekonomskih učinaka fiskalnih konsolidacija temeljenih na povećanju prihoda.
Što je Keynes zapravo pisao i mislio? Prvi u seriji Deskar-Škrbićevih tekstova o velikanima ekonomske misli, koji će izlaziti pod nazivom Škole ekonomskog mišljenja: priručnik za početnike
Knjiga Prešućeni trijumf liberalizma: praktična važnost slobode 1989.-2019. ekonomista Velimira Šonje i filozofa Darka Polšeka objavljena je u godini kada se u Europi […]
Autor: Velimir Šonje Izdavač: Arhivanalitika, biblioteka Ekonomski lab Tip uveza: Meki Tip: Popularna znanstvena knjiga Jezik: Hrvatski ISBN: 978-953-99883-5-5 Milan Deskar Škrbić […]
Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU
Eksplozija prinosa na dugoročne talijanske obveznice na sreću nije značajno utjecala na druge zemlje, ali krajnje je neizvjesno što će se sada događati jer koaliciji populista i populističke desnice uoči Europskih izbora zapravo odgovara sukob s Europskom komisijom oko proračuna čiji je deficit mnogo veći od očekivanog.
Na Ekonomskom labu je objavljen veći broj tekstova o euru, ali je većina njih bila posvećena trenutačnim zbivanjima i/ili budućnosti europodručja. Ovaj […]
Koristeći klaster analizu Deskar Škrbić pokazuje da Hrvatska pripada “periferiji” europodručja zajedno s Irskom, Italijom, Ciprom, Španjolskom i Portugalom (Grčka je poseban slučaj). Pokazuje i da primjer Slovenije ukazuje na mogućnost “seljenja” iz periferije u jezgru