Produktivnost rada i nadnice više ne rastu kao u desetljećima između 1880. i 1970. Vuk Vuković raspravlja o razlozima, o vezama s nejednakostima u raspodjeli dohotka i pruža pregled pet mogućih objašnjenja. Ni s jednim nije zadovoljan. Zbog toga najavljuje nastavak rasprave o učincima Treće (IT) industrijske revolucije.
Ekonomsko raspoloženje i njegove oscilacije mogu utjecati na makroekonomske trendove. Tomislav Globan pokazuje razlike između sjevera i juga Europe u pogledu sklonosti oscilacijama ekonomskog raspoloženja. Sukladno geografskom položaju, hrvatski ekonomski temperament smješta se između sjevera i juga, ali ipak bliže jugu. Najnovije oscilacije zbog Agrokora treba gledati u toj perspektivi. Globan pokazuje i da prošlost – socijalizam, tranzicija – čini razliku.
Mnogi gospodarski i društveni problemi (poput aktualnog Agrokora) izviru iz povijesti i ideja o tome što je uspješno gospodarstvo. Na primjer, kada neka zemlja slabo raste, govori se da joj institucije ne valjaju. Međutim, institucije nisu jedino važno objašnjenje rasta. Ideje i relativne cijene koje određuju što se isplati raditi, a što ne, jednako su važne. Ivo Bićanić ovim tekstom postavlja pitanje kakav je odnos ideja, institucija i užih ekonomskih objašnjenja gospodarskoga rasta. Nakon «kopanja» po povijesnim dubinama bolje ćemo shvatiti što se danas događa.
