U ekonomijama kao što je Hrvatska, fiskalna i vanjska neravnoteža povećavaju rizike pojave valutnih i financijskih kriza. Ranjivi smo i zbog prelijevanja šokova iz inozemstva. Hrvatska se do sada nosila s valutnim rizicima, ali treba skrenuti pozornost na okidače valutnih kriza. One nisu nestale s povijesne scene. Samo su se pritajile. No predviđati ih je teško. Pratite podatke i pitajte trejdere.
U sjeni događanja na nacionalnoj političkoj sceni ispod radara bi mogle proći fiskalne malverzacije koje stranke na nacionalnoj razini vlasti izvode kako bi usmjeravale izborne ishode na lokalnoj razini. U novom tekstu za Ekonomski lab Vuk Vuković piše o rezultatima istraživanja sa kolegom Josipom Glaurdićem, nedavno objavljenom u prestižnom američkom časopisu Public Choice*. Autori su pronašli značajnu političku pristranost u alokaciji sredstava iz središnjeg proračuna lokalnoj samoupravi u Hrvatskoj.
Na sastanku 3. svibnja FED-ov Odbor za otvoreno tržište (FOMC) odlučio je zadržati referentni interval kamatne stope FED-a nepromijenjenim u granicama 0,75%-1%. […]
Recentni događaji zasjenili su važnu i poticajnu vijest s početka godine o suglasnosti Vlade RH i HNB-a o potrebi za što bržim uvođenjem eura. Osim vlastitih političkih pogrešaka ne postoje druge prepreke koje bi Hrvatsku spriječile da do kraja 2022. godine uvede euro. Deskar Škrbić u prvom od dva teksta na ovu temu objašnjava proceduralne korake koji Hrvatskoj predstoje na putu do eura.
U nekom širem poretku stvari, pucanje veze Most-HDZ ne izgleda kao osobito važan događaj. I Most i HDZ su stranke koje funkcioniraju kao koalicije različitih granskih, regionalnih i svjetonazorskih pozicija i interesa, osobito kad je riječ o gospodarstvu. Političkih preslagivanja i nestabilnosti ne treba se bojati, jer su poboljšanja fiskalne i ukupne ekonomske politike moguća i u takvim političkim razdobljima. Ona su pogodna i za raščišćavanje razlika u ciljevima i mjerama ekonomskih politika među strankama i unutar njih. No, vrijeme u kojem nestabilnost može biti dobra za ekonomsku politiku ipak je ograničeno.
Veza između ekonomskog rasta i kredita poduzećima pojavila se zbog rasta potražnje i odgovora ponude u uvjetima oporavka. Daljnje perspektive razvoja tržišta kredita zavise o kretanju kamatnih marži, ali i o rastu kapitala poduzeća. Kreditni rast sam za sebe ne može osigurati razvoj bez bržeg razvoja tržišta kapitala.
Nakon objave podatka o smanjenju deficita proračuna na 0,8% BDP-a počinje rasprava o uzrocima i značenju te brojke. Pad deficita u većoj mjeri dolazi od rasta prihodne strane proračuna. Prvi pogled na statistike o prihodima pokazuje zašto ne treba otvarati šampanjac. Hrvatska ima ozbiljan strukturni problem s razinom i strukturom državnih prihoda.
Državni zavod za statistiku objavio je Izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje pokazuje da je deficit opće konsolidirane […]
Porez na nekretnine prošao je u paketu porezne reforme prošloga prosinca, uskoro bi se trebao početi primjenjivati, ali ni jedinice lokalne vlasti ni građani ne znaju točno što, kada, kako i koliko će se plaćati od 2018. odnosno 2020. godine. Jasno je rečeno da rasta tereta neće biti, jer porez na nekretnine samo zamjenjuje komunalnu naknadu. Međutim, vlada po svemu sudeći namjerava povećati teret. Ovo je još jedna priča o demokratskom deficitu koji se prelama na najosjetljivijoj temi o porezima.
Od početka 2017. godine jača mišljenje da je vrijeme da i ECB (nakon FED-a) počne sa stezanjem monetarne politike i to ne […]
