Slabljenje pandemije i oporavak konkurencije na Mediteranu neće usporiti rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom zbog razloga koji se često spominje – navodno previsokih cijena – jer jedina prava opasnost je izostanak investicija. Kvalitetniji kapaciteti, kako među vilama tako i među hotelima, imali su izvrsnu popunjenost i još bolje su najave za iduće sezone, tako da je jedino pravo pitanje može li Hrvatska ponuditi dovoljno kvalitetnih kapaciteta koji se traže na tržištu. Pomak ka segmentu više dodane vrijednosti ujedno je prilika za zadržavanje i privlačenje kvalificiranih i bolje plaćenih radnika
Turizam snažno utječe na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, no hrvatski turizam se u pandemiji pokazao otporniji od turizma udaljenijih europskih država. Uz to, drugi sektori poput ICT-a, graditeljstva i industrije očito rastu i bez obzira na turizam. Gruba procjena utjecaja turizma na promjene BDP-a 2020. i 2021. pokazala je da se približno cjelokupan pad BDP-a 2020. može objasniti kontrakcijom turizma, dok se oko polovice oporavka ukupnog BDP-a 2021., koji se očekuje po stopi 9-10% (još se čeka podatak za cijelu 2021.) može objasniti oporavkom turizma. Ova promjena doprinosa najavljuje velike strukturne promjene u hrvatskom turizmu koje će se dogoditi u ovom desetljeću
Iva Bujger je detaljno istražila ulaganja u istraživanja i razvoj u tranzicijskim zemljama i pronašla da ta vrsta ulaganja, pogotovo u privatnom sektoru, potiče gospodarski rast. Međutim, ulaganja nisu razmjerna akumuliranom ljudskom kapitalu (znanju, obrazovanju), što je vjerojatno posljedica naslijeđa i neučinkovitog obrazovnog sustava.
Ivica Brkljača o stanju na tržištu rada na kraju 2021. i očekivanjima 2022. I predviđa: realne plaće u eurima u trenutku ulaska u europodručje 2023. bit će iste kao u Sloveniji i Slovačkoj kad su te zemlje uvodile euro
Pogledamo li reodlijed država članica EU prema visini sezonski prilagođene stope nezaposlenosti u listopadu (Slika 1) shvatit ćemo koliko se Hrvatska brzo […]