Ekonomski analitičar, vlasnik i direktor Arhivanalitike i urednik Ekonomskog laba s dugogodišnjim iskustvom u područjima makroekonomske i financijske analize, ulaganja i poslovnog savjetovanja.
Početkom godine pojavili su se komentari da je jačanje kune bilo iznenadno. Izvoznici su reaktivirali staru ideju o programiranoj deprecijaciji po stopi […]
Prošli tjedan (3.-7.4.) bio je najuzbudljiviji ovogodišnji tjedan. Obilježen je ulaskom Alvareza III u Agrokor u utorak 4.4. i kulminacijom krize. Alvarezova […]
Kontekst za Lex treba tražiti u problematičnim kapacitetima pravosuđa za efikasnu izvedbu predstečajnih i stečajnih postupaka. S druge strane, eventualna primjena Lexa otvara posve nove pravne i političke rizike s ozbiljnim ekonomskim posljedicama. Lex će pružiti koristan okvir ako ne bude iskorišten za politizaciju procesa restrukturiranja, ako ne otvori prostor većim tužbama koje bi država mogla izgubiti i ako ne bude poticaj za aktiviranje javnog novca u procesu restrukturiranja. U suprotnom, posljedice Lexa bit će katastrofalne.
OECD-ova metodologija regulacije tržišta proizvoda (engl. Product Market Regulation, PMR) omogućuje procjenu raširenosti državnih poduzeća u gospodarstvu. Promatra se 31 sektor. Ako […]
Drama u i oko Agrokora otvorila je tri bitna pitanja: (1) koliko je koncern uistinu velik i kako utječe na hrvatsko gospodarstvo; (2) kako je moguće biti u pravnom vakuumu toliko dugo da to potakne donošenje posebnoga zakona po hitnom postupku i (3) jesu li u pravu oni koji pišu o kraju tajkunskog modela privilegiranih poduzetnika? Kriza koncerna je na početku, što ostavlja dovoljno vremena za dublje promišljanje o ovim temama. Prva tema je o stvarnoj veličini i utjecaju. Agrokor jest velik i važan, ali je manji od procjena iznesenih u javnosti na početku krize.
Izjave s posljednjeg sastanka Odbora Europske središnje banke upućuju na službeni stav da će jedina promjena monetarne politike u 2017. biti usporavanje […]
Većina mladih ljudi odabir mirovinskoga fonda prepušta nasumičnom rasporedu. Isti obrazac ponašanja ponovio se kada su osiguranici u drugom stupu imali prigodu odabrati rizičniji fond A, nisko rizičan fond C, ili fond umjerenog rizika B. Pasivnost osiguranika ukazuje na problem. Mogao bi biti povezan s niskom financijskom pismenošću, nesklonošću riziku i/ili nezainteresiranošću osiguranika za daleku financijsku budućnost.